Rak dojke: Simptomi i rizici

Rak dojke počinje rastom malignih ćelija u tkivu dojke. Ovo je najčešći oblik raka kod žena, ali od kojeg mogu oboljeti i muškarci.

Stopa preživljavanja od raka dojke raste, a stopa smrtnosti opada. Ovi pozitivni pomaci rezultat su veće svijesti o karcinomu dojke i povećanog finansiranja istraživanja.

Zahvaljujući napretku u skriningu, stručnjaci mogu ranije dijagnosticirati ovu bolest. Rano otkrivanje značajno povećava šanse za izlječenje. Čak i kada se rak dojke ne može potpuno izliječiti, mnogi tretmani mogu produžiti život. Nova istraživačka otkrića stručnjacima pomažu u odabiru najefikasnijih planova liječenja.

Simptomi raka dojke

Simptomi karcinoma dojke uključuju:

Čvorić u dojci ili zadebljano područje kože koje se osjeća ili je na dodir drugačije od okolnog tkiva.
Bradavica dojke koja je uvučena ili izgleda spljošteno.
Promjene u boji kože dojke. Kod osoba sa svijetlom kožom, koža dojke može izgledati ružičasto ili crveno. Kod osoba sa tamnijom i crnom kožom, koža dojke može izgledati tamnije od ostale kože na prsima ili može izgledati crveno ili ljubičasto.
Promjena veličine, oblika ili izgleda dojke.
Promjene na koži dojke, kao što su koža koja izgleda udubljeno ili poput kore narandže.
Ljuštenje, perutanje, stvaranje kore kože na dojci.

Kada posjetiti liječnika

Ako pronađete čvorić ili neku drugu promjenu na dojci, zakažite pregled kod doktora. Ne čekajte sljedeći mamogram da biste vidjeli da li je promjena koju ste uočili zloćudna. Prijavite svaku promjenu na dojkama čak i ako nedavni mamogram nije pokazao maligne tvorevine.

Uzroci

Tačan uzrok većine slučajeva raka dojke nije poznat, ali su istraživači uspjeli identificirati faktore koji povećavaju rizik. Ti faktori uključuju hormone, stil života i razne faktore iz okoline. Međutim, nije u potpunosti razjašnjeno zašto pojedine osobe koje nemaju niti jedan od ovih faktora obolijevaju od karcinoma dojke, dok druge s rizičnim faktorima nikada ne obole. Pretpostavlja se da ova bolest nastaje iz složene interakcije genetskog materijala i okoline.

Zdravstveni stručnjaci otkrili su da karcinom dojke počinje kada se promijeni DNK u ćelijama dojke. DNK molekula ćelijama daje uputstva kako da rastu i razmnožavaju se. U zdravim ćelijama, DNK daje uputstvo ćeliji o njenom rastu i periodu umiranja (ćelijske smrti). Kada dođe do promjene DNK u kancerogenim ćelijama, ove ćelije dobijaju upute da se brzo razmnožavaju i ne umiru. To dovodi do prevelikog broja ćelija i formiranja tumora.

Kancerogene ćelije mogu formirati masu koja se naziva tumor. Tumor može rasti i uništavati zdravo tjelesno tkivo. S vremenom, maligne ćelije mogu se odvojiti i širiti na druge dijelove tijela. Kada se maligne ćelije prošire to se naziva metastatski karcinom.

Promjene u DNK koje dovode do raka dojke najčešće se događaju u ćelijama koje oblažu mliječne kanale. Ti kanali su cjevčice koje služe za prijenos mlijeka do bradavice. Karcinom dojke koji počinje u kanalima naziva se invazivni duktalni karcinom. Ovo oboljenje također može početi u ćelijama mliječnih žlijezda. Te žlijezde, nazvane lobuli, služe za proizvodnju majčinog mlijeka. Karcinom koji nastaje u lobulima naziva se invazivni lobularni karcinom. I druge ćelije u dojci mogu postati maligne, iako to nije često.

Faktori koji mogu povećati rizik od raka dojke

Porodična historija karcinoma dojke. Ako su roditelj, brat ili sestra ili dijete imali rak dojke, vaš rizik od oboljevanja je visok. Rizik je veći ako vaša porodica ima historiju obolijevanja od ove dijagnoze u mladoj dobi. Rizik je također veći ako imate više članova porodice s navedenim oboljenjem. Ipak, većina ljudi kojima je dijagnosticiran karcinom dojke nema porodičnu povijest bolesti.
Ukoliko ste ranije imali rak dojke. Ako ste imali karcinom u jednoj dojci, imate povećan rizik od dobijanja oboljenja u drugoj dojci.
Historija različitih stanja dojke. Određena stanja dojke su markeri za veći rizik od raka dojke. Ta stanja uključuju lobularni karcinom in situ, također nazvan LCIS, i atipičnu hiperplaziju dojke. Ako ste imali biopsiju dojke koja je otkrila jedno od ovih stanja, imate povećan rizik od karcinoma dojke.
Početak menstruacije u mlađoj dobi. Početak menstruacije prije 12. godine života povećava vaš rizik od raka dojke.
Početak menopauze u starijoj dobi. Početak menopauze nakon 55. godine života povećava rizik od karcinoma dojke.
Biti ženskog spola. Žene imaju mnogo veću vjerojatnost da će dobiti rak dojke.
Gusto tkivo dojke. Tkivo dojke sastoji se od masnog tkiva i gustog tkiva. Gusto tkivo sastoji se od mliječnih žlijezda, mliječnih kanala i vlaknastog tkiva. Ako imate guste dojke, imate više gustog tkiva nego masnog tkiva u dojkama. Imati guste dojke može otežati otkrivanje raka dojke na mamogramu. Ako je mamogram pokazao da imate guste dojke, vaš rizik od ovog oboljenja je povećan. Razgovarajte sa svojim doktorom o drugim testovima koje biste mogle imati pored mamograma.
Konzumiranje alkohola. Konzumiranje alkohola povećava rizik od raka dojke.
Imati prvo dijete u starijoj dobi. Rođenje prvog djeteta nakon 30. godine života može povećati rizik od karcinoma dojke.
Nikada niste bile trudne. Trudnoća jednom ili više puta smanjuje rizik. Nikada ostvarena trudnoća povećava rizik raka dojke.
Starija dob.
Naslijeđene promjene DNK koje povećavaju rizik od raka. Određene promjene DNK koje povećavaju rizik mogu se prenijeti s roditelja na djecu. Najpoznatije promjene se dešavaju u BRCA1 i BRCA2 genima. Te promjene mogu u velikoj mjeri povećati vaš rizik od raka dojke i drugih vrsta karcinoma, ali ne obolijeva svako s tim promjenama u DNK.
Terapija hormonima u menopauzi. Uzimanje određenih lijekova za hormonsku terapiju za kontrolu simptoma menopauze može povećati rizik od raka dojke. Rizik je povezan s lijekovima za hormonsku terapiju koji kombiniraju estrogen i progesteron. Rizik se smanjuje kada prestanete uzimati te lijekove.
Pretilost. Osobe s prekomjernom tjelesnom težinom imaju povećan rizik od karcinoma dojke.
Izloženost zračenju. Ako ste kao dijete ili mlada osoba primili tretmane zračenja na prsima, vaš rizik od obolijevanja je veći.