Uzroci
Kvržice u dojkama mogu nastati iz različitih razloga, uključujući:
• Ciste dojke: Ove tečnošću ispunjene vrećice u dojkama su obično okrugle, glatke i čvrste. Njihova veličina može varirati od sitnih do veličine narandže. Tkivo oko ciste može biti bolno i osjetljivo, a cista se često javlja prije menstruacije, s tendencijom da se smanji, poveća ili nestane nakon ciklusa.
• Fibrocistične promjene: Ove promjene mogu izazvati osjećaj punoće i zadebljanja u dojkama, koje postaju kvrgaste ili žilave na dodir. Dojke također mogu postati osjetljive, a simptomi obično prolaze nakon menstrualnog ciklusa.
• Fibroadenomi: Ovi benigni tumori dojke su čvrsti, glatki i pokretni ispod kože. Njihova veličina može varirati, a faktori poput trudnoće, hormonske terapije ili menstrualnog ciklusa mogu uticati na njihov rast.
• Povrede ili postoperativni oporavak: Ozbiljna povreda dojke ili komplikacije nakon operacije mogu uzrokovati stvaranje kvržice, poznate kao masna nekroza.
• Infekcije: Zaražena tečnost koja se nakuplja u tkivu dojke, što se naziva apsces, može izazvati bolne kvržice, praćene crvenilom i oticanjem kože.
• Intraduktalni papilom: Ovo je benigni rast unutar mliječnog kanala, koji može izazvati iscjedak iz bradavice, često bistar ili krvav. Obično nije bolan i može se otkriti ultrazvukom.
• Lipom: Ova meka kvržica sastavljena od masnog tkiva obično je bezopasna.
• Rak dojke: Kvržica koja je tvrda, bezbolna, nepravilnih rubova i različita od okolnog tkiva može biti znak raka dojke. Mogu se pojaviti i promjene na koži dojke, poput crvenila, zadebljanja ili pojave rupica nalik kori narandže, te promjene u veličini ili obliku dojke, zajedno s iscjetkom iz bradavice ili uvlačenjem bradavice. Otečeni limfni čvorovi u pazuhu ili kod ključne kosti također mogu biti prisutni.
Savjetuje se posjeta ljekaru radi odgovarajućih pregleda i identifikacije vrste kvržice.
Faktori rizika
Nekancerogene kvržice u dojkama mogu biti povezane sa sljedećim faktorima rizika:
- Dob: Određeni uzroci kvržica, poput fibrocističnih promjena i fibroadenoma, češći su kod žena u 30-im i 40-im godinama.
- Menstrualni ciklus: Tokom ili neposredno prije menstruacije, višak tečnosti u dojkama može uzrokovati pojavu kvržica.
- Trudnoća: Zbog rasta i uvećanja mliječnih žlijezda, dojke mogu postati kvrgave tokom trudnoće.
- Premenopauza: Hormonske promjene koje se javljaju pred menopauzu mogu učiniti dojke osjetljivijima i kvrgavijima.
Neki faktori rizika za rak dojke su pod vašom kontrolom i mogu se mijenjati, uključujući:
- Alkohol: Što više alkohola konzumirate, to je veća vjerovatnoća za razvoj raka dojke.
- Prekomjerna težina ili gojaznost: Nakon menopauze, rizik od raka dojke raste kod osoba s viškom kilograma ili gojaznosti. Nedostatak fizičke aktivnosti: Ako niste dovoljno aktivni, veća je šansa da razvijete rak dojke.
- Nerađanje: Rizik je nešto veći kod osoba koje nisu imale djecu ili su rodile nakon 30. godine života.
- Nedojenje: Osobe koje nisu dojile mogu imati blago povećan rizik od raka dojke.
- Hormonska kontracepcija: Korištenje metoda kontrole rađanja koje sadrže hormone, poput pilula, injekcija ili intrauterinih uložaka, može neznatno povećati rizik.
- Hormonska terapija: Dugotrajna upotreba estrogena u kombinaciji s progesteronom može povećati rizik od razvoja raka dojke.
Drugi faktori rizika za kancerogene kvržice u dojkama nisu pod vašom kontrolom i uključuju:
- Pol: Žene su znatno podložnije raku dojke u poređenju s muškarcima.
- Starost: Rizik od raka dojke raste s godinama, a najčešće se dijagnosticira kod osoba starijih od 55 godina.
- Genetske mutacije: Neki slučajevi raka dojke nastaju zbog naslijeđenih genetskih mutacija, kao što su BRCA1 i BRCA2, koje se prenose od roditelja.
- Porodična istorija raka dojke: Ako bliski rođak, poput roditelja ili brata/sestre, ima rak dojke, veća je vjerovatnoća da ćete ga i vi razviti.
- Guste dojke: Veći udio žljezdanog i vezivnog tkiva u odnosu na masno tkivo u dojkama povećava rizik od raka dojke.
- Rana menstruacija ili kasna menopauza: Početak menstruacije prije 12. godine ili ulazak u menopauzu nakon 55. godine povezani su s nešto većim rizikom od raka dojke.
- Određeni benigni poremećaji dojki: Stanja poput atipične duktalne ili lobularne hiperplazije, te lobularni karcinom in situ (LCIS), koja uključuju abnormalan rast ćelija u dojkama, mogu povećati šansu za nastanak raka dojke.
Komplikacije
Određeni poremećaji dojki koji uzrokuju kvržice mogu dovesti do drugih zdravstvenih problema, poznatih kao komplikacije, a to zavisi od vrste kvržice. Na primjer, neliječene infekcije dojki mogu rezultirati stvaranjem gnoja u tkivu dojke. Neka nekancerogena stanja dojki također mogu povećati rizik od razvoja raka dojke u budućnosti. To uključuje poremećaje koji uzrokuju kvržice, poput atipične duktalne hiperplazije, atipične lobularne hiperplazije i lobularnog karcinoma in situ. Iako ova stanja mogu povećati rizik, to ne znači da će rak dojke sigurno nastati.
Važno je razgovarati s doktorom o vašem individualnom riziku i promjenama u načinu života koje bi mogle smanjiti taj rizik. Neke kvržice, poput malih cisti i jednostavnih fibroadenoma, često ne izazivaju komplikacije i mogu se same povući s vremenom.
Prevencija
Ne postoji siguran način da se spriječe mnoge vrste kvržica u dojkama, budući da su nekancerogene kvržice često povezane s prirodnim hormonalnim promjenama u tijelu tokom vremena. Ipak, određeni faktori rizika za kancerogene kvržice u dojkama mogu se kontrolisati. Kako biste smanjili rizik od raka dojke, slijedite ove korake:
- Ograničite unos alkohola. Ako konzumirate alkohol, neka to bude u umjerenim količinama. To znači jedno piće dnevno za žene i do dva pića dnevno za muškarce.
- Održavajte uravnoteženu prehranu. Fokusirajte se na nemasne proteine, integralne žitarice, voće i povrće, te smanjite unos šećera, soli i prerađene hrane.
- Redovno vježbajte. Preporučuje se 150 do 300 minuta umjerene fizičke aktivnosti sedmično ili 75 do 150 minuta intenzivne aktivnosti. Ako trenutno niste aktivni, obratite se ljekaru za savjet kako započeti.
Ne zaboravite pogledati naš blog za više informacija.
Izvor: Mayo Clinic