Sasvim je prirodno da osjećate zabrinutost ili imate pitanja u vezi s dijagnostičkim pregledima koji se koriste za otkrivanje raka dojke, poput mamografije. U nastavku možete pronaći više informacija o tim postupcima.

Rak dojke tokom trudnoće javlja se rijetko – pogađa jednu od 3.000 trudnica. Važno je znati da svaka kvržica u dojci ne znači nužno rak, ali ako primijetite bilo kakvu izraslinu, ključno je odmah se obratiti ljekaru. Ne preporučuje se čekanje do poroda kako bi se provjerila promjena na dojci.

Mamografija u trudnoći

Mamografski skrining se uglavnom ne preporučuje tokom trudnoće, osim u slučajevima kada postoje jasni simptomi koji upućuju na mogući karcinom dojke. Prepoznavanje simptoma može biti otežano jer dojke prirodno postaju veće, osjetljivije i natečene usljed priprema za dojenje. Ove promjene mogu prikriti manje kvržice, što dodatno otežava ranu dijagnozu raka.

Može li se mamografija obaviti tokom trudnoće?

Ukoliko ste trudni i imate povišen rizik za razvoj raka dojke ili se jave simptomi koji izazivaju sumnju, ljekar može preporučiti mamografiju. Ova dijagnostička metoda se generalno smatra sigurnom i tokom trudnoće, jer koristi vrlo nisku dozu zračenja. Zračenje je usmjereno isključivo na područje dojke, pa je izloženost ostatka tijela minimalna. Kako bi se dodatno zaštitila beba, stomak se tokom pregleda pokriva olovnim štitom koji sprječava prolazak zračenja.

Zamjenske metode mamografiji u trudnoći

Ultrazvuk je često prvi izbor za pregled kvržica u dojkama kod trudnica jer ne koristi zračenje, što ga čini sigurnim za majku i bebu. Pomoću ultrazvuka može se utvrditi da li je kvržica ispunjena tečnošću (cista) ili je čvrsta masa, koja može, ali ne mora biti kancerogena. Ipak, ultrazvuk nije uvijek precizan u određivanju da li je čvrsta masa zloćudna, pa ako se takva promjena uoči, sljedeći korak je obično mamografija.

Snimanje magnetnom rezonancom (MRI) također ne uključuje zračenje. Međutim, za bolju vidljivost slike često se koristi kontrastno sredstvo – gadolinij – koje se ubrizgava u krv. Budući da gadolinij može proći kroz posteljicu do fetusa, njegova primjena se uglavnom izbjegava tokom trudnoće.

U određenim slučajevima, kada mamografija pokaže sumnjive promjene, ljekari ipak mogu preporučiti MRI pregled i tokom trudnoće – ali bez upotrebe kontrasta. Važno je da se s ljekarom posavjetujete o dostupnosti ove opcije.

PET snimanja, scintigrafija kostiju i CT skeniranja koriste veće količine zračenja koje mogu uticati na plod, pa se te metode ne preporučuju kao dijagnostički alati za rak dojke tokom trudnoće.

Biopsija dojke u trudnoći

Kada nalazi snimanja ne daju dovoljno informacija ili postoji sumnja da je kvržica zloćudna, ljekar može uzeti mali uzorak tkiva iz problematičnog područja – ovaj postupak se naziva biopsija.

Najčešće se koristi biopsija iglom velikog promjera (eng. core needle biopsy), koja se uglavnom obavlja ambulantno. Nakon što se područje anestezira lokalnim anestetikom, koristi se šuplja igla kako bi se uzela mala količina tkiva za analizu. Budući da lokalna anestezija nosi minimalan rizik za bebu, ova vrsta biopsije se smatra bezbjednom tokom trudnoće, kao i kod žena koje doje.

Ukoliko rezultati ove biopsije ne budu dovoljno jasni, ljekar može predložiti hiruršku biopsiju (poznatu i kao ekscizijska biopsija), tokom koje se uklanja veći komad tkiva ili cijela kvržica kroz mali rez. Ovaj zahvat obično zahtijeva opću anesteziju, koja nosi nešto veći, ali i dalje nizak rizik za plod.

Pošto je riječ o invazivnijem postupku, hirurška biopsija ima nešto veći rizik od infekcije. Može doći i do curenja mlijeka u operisano područje, posebno kod dojilja. U takvim slučajevima, višak mlijeka se može ukloniti pomoću tanke igle, tehnikom poznatom kao aspiracija tankom iglom (fine needle aspiration).

Informišite se na našem blogu.

Izvor: MammaPrint.ba