Rano otkrivanje karcinoma dojke i primjena vrhunske onkološke terapije ključni su faktori za smanjenje smrtnosti od ovog oboljenja.

Ukoliko se karcinom dojke dijagnosticira u ranoj fazi, dok je još male veličine i nije se proširio, veće su šanse za uspješno liječenje. Redovni pregledi predstavljaju najpouzdaniji način za rano otkrivanje karcinoma dojke.

Američko društvo za borbu protiv karcinoma preporučuje smjernice za skrining žena koje su izložene prosječnom, ali i visokorizičnom riziku od razvoja raka karcinoma.

Šta su skrining testovi?

Skrining testovi obuhvataju pretrage i preglede koji se koriste za otkrivanje bolesti kod osoba koje nemaju simptome. Cilj skrininga za rak dojke je identificirati bolest u ranoj fazi, prije nego što se pojave simptomi (kao što je kvržica u dojci koja se može napipati). Rano otkrivanje podrazumijeva prepoznavanje i dijagnosticiranje bolesti prije nego što se simptomi razviju.

Rak dojke otkriven tokom skrining pregleda obično je manji i manje je vjerovatno da se proširio izvan dojke. Veličina tumora i stepen njegovog širenja ključni su faktori u predviđanju prognoze (izgleda) izliječenja kod žena oboljelih od ove bolesti.

Smjernice Američkog društva za borbu protiv raka za skrining žena s prosječnim rizikom od raka dojke

Ove smjernice su namijenjene ženama koje imaju prosječan rizik od raka dojke. Za svrhe skrininga, žena se smatra da ima prosječan rizik ako nema ličnu historiju karcinoma dojke, snažnu porodičnu historiju raka dojke, genetsku mutaciju koja je poznata po povećanju rizika od nastanka karcinoma dojke (kao što je BRCA gen), i nije bila podvrgnuta zračenju prsnog koša prije 30. godine života.

(Pogledajte dolje smjernice za žene s visokim rizikom.)

  • Žene između 40 i 44 godine imaju opciju započeti skrining mamografijom svake godine.
  • Žene između 45 i 54 godine trebaju raditi mamografiju svake godine.
  • Žene starije od 55 godina mogu odlučiti obavljati mamografiju svake druge godine ili nastaviti s godišnjom mamografijom. Skrining treba nastaviti sve dok je žena dobrog zdravlja i očekuje se da će živjeti najmanje još 10 godina.
  • Sve žene trebaju biti svjesne šta mogu očekivati prilikom mamografije za skrining raka dojke – šta test može, a šta ne može otkriti.
  • Klinički pregledi dojki se ne preporučuju kao metoda skrininga raka dojke kod žena s prosječnim rizikom, bez obzira na dob.
Mamografija

Mamografija je rendgenski pregled dojki s niskom dozom zračenja. Redovne mamografije mogu pomoći u ranom otkrivanju raka dojke, kada su šanse za potpuno izlječenje najveće. Mamografija često može prepoznati promjene u dojci koje bi mogle ukazivati na karcinom godinama prije nego što se pojave fizički simptomi. Dugogodišnja istraživanja jasno pokazuju da žene koje redovno obavljaju mamografiju imaju veće šanse da im rak dojke bude otkriven u ranoj fazi. Također, ove žene imaju manju potrebu za agresivnim tretmanima poput mastektomije i hemoterapije, te veću vjerovatnoću za izlječenje.

Međutim, mamografija nije savršena. Ona može propustiti određene vrste raka dojke. Ukoliko mamografija pokaže sumnjive promjene, žena će vjerovatno trebati dodatne pretrage (poput dodatnih mamografija ili ultrazvuka dojki) kako bi se utvrdilo da li je prisutan karcinom. Također, postoji mala mogućnost da će biti dijagnosticiran rak koji nikada ne bi izazvao probleme da nije otkriven tokom pregleda. (Ovo se naziva prekomjerna dijagnoza.) Važno je da žene koje obavljaju mamografiju budu svjesne šta mogu očekivati i razumiju prednosti i ograničenja ovog pregleda.

2D ili 3D mamografija

U posljednjih nekoliko godina, digitalna tomosinteza dojke, poznata i kao trodimenzionalna (3D) mamografija, postala je sve češća, iako nije dostupna u svim centrima za snimanje dojki.

Mnoga istraživanja pokazuju da 3D mamografija smanjuje potrebu za dodatnim testiranjima nakon skrininga. Također, izgleda da otkriva veći broj vrsta raka dojke, a nekoliko studija je pokazalo da može biti posebno korisna za žene s gušćim tkivom dojke. Trenutno je u toku velika studija koja će omogućiti detaljnije poređenje rezultata između 3D mamografije i standardne (2D) mamografije.

Važno je napomenuti da 3D mamografija često ima višu cijenu u odnosu na 2D mamografiju, a ovaj dodatni trošak možda neće biti pokriven osiguranjem.

Smjernice Američkog društva za borbu protiv raka za skrining raka dojke smatraju da je obavljanje bilo 2D ili 3D mamografije u skladu s trenutnim preporukama. Američko društvo za borbu protiv raka također smatra da bi žene trebale imati mogućnost izbora između 2D i 3D mamografije, ukoliko one ili njihov ljekar smatraju da je jedan od ovih pregleda prikladniji. Troškovi iz vlastitog džepa ne bi trebali biti prepreka za obavljanje bilo kojeg od ovih pregleda.

Klinički pregled dojki (CBE) i samopregled dojki (BSE)

Istraživanja nisu jasno pokazala korist od redovnih fizičkih pregleda dojki koje provodi zdravstveni radnik (klinički pregled dojki) ili koje obavlja sama žena (samopregled dojki). Postoji vrlo malo dokaza da ovi pregledi pomažu u ranom otkrivanju raka dojke kod žena koje također rade redovne mamografije. Najčešće, kada se rak dojke otkrije zbog simptoma (poput kvržice), žena primijeti te promjene tokom svakodnevnih aktivnosti, poput kupanja ili oblačenja. Žene bi trebale biti svjesne kako njihove dojke obično izgledaju i kakve su na dodir te odmah prijaviti bilo kakve promjene svom ljekaru.

Iako Američko društvo za borbu protiv raka ne preporučuje redovne kliničke preglede dojki ili samopreglede dojki kao dio rutinskog skrininga za rak dojke, to ne znači da ovi pregledi nikada ne trebaju biti obavljeni. U određenim situacijama, posebno kod žena s većim rizikom od prosječnog, ljekari mogu preporučiti kliničke preglede dojki uz savjetovanje o riziku i ranom otkrivanju. Neke žene se mogu osjećati sigurnije ako redovno rade samopreglede kao način praćenja izgleda i osjećaja svojih dojki. Međutim, važno je znati da postoje vrlo ograničeni dokazi da redovno obavljanje ovih pregleda pomaže ženama s prosječnim rizikom od raka dojke.

Smjernice Američkog društva za borbu protiv raka za skrining žena s visokim rizikom

Žene koje su izložene visokom riziku od raka dojke na osnovu određenih faktora trebaju svake godine obavljati magnetnu rezonancu dojki (MRI) i mamografiju, obično počevši od 30. godine života. Ova preporuka se odnosi na žene koje:

  • Imaju doživotni rizik od raka dojke od približno 20% do 25% ili više, prema alatima za procjenu rizika zasnovanim uglavnom na porodičnoj historiji (vidi dolje)
  • Imaju poznatu mutaciju gena BRCA1 ili BRCA2 (na osnovu genetskog testiranja)
  • Imaju srodnika prvog stepena (roditelja, brata, sestru ili dijete) s mutacijom gena BRCA1 ili BRCA2, ali same nisu prošle genetsko testiranje
  • Su bile podvrgnute zračenju prsnog koša prije 30. godine života
  • Imaju Li-Fraumenijev sindrom, Cowdenov sindrom ili Bannayan-Riley-Ruvalcabin sindrom, ili imaju srodnike prvog stepena s nekim od ovih sindroma

Američko društvo za borbu protiv raka ne preporučuje MRI skrining za žene čiji je doživotni rizik od raka dojke manji od 15%.

Nema dovoljno dokaza da se preporuči za ili protiv godišnjeg MRI probira za žene koje imaju povećan doživotni rizik na osnovu određenih faktora, kao što su:

  • Lična historija raka dojke, duktalnog karcinoma in situ (DCIS), lobularnog karcinoma in situ (LCIS), atipične duktalne hiperplazije (ADH) ili atipične lobularne hiperplazije (ALH)
  • “Izuzetno” ili “heterogeno” guste dojke prema nalazima mamografije

Ukoliko se koristi MRI, treba biti korišten u kombinaciji s, a ne kao zamjena za, skrining mamografiju. To je zato što, iako MRI može biti efikasniji u otkrivanju raka nego mamografija, može propustiti određene tipove karcinoma koje bi mamografija mogla otkriti.

Većina žena s visokim rizikom trebala bi započeti skrining pomoću MRI i mamografije u 30. godini i nastaviti sve dok su dobrog zdravlja. Međutim, ovu odluku treba donijeti u saradnji sa ljekarom, uzimajući u obzir lične okolnosti i preferencije žene.

Alati za procjenu rizika od raka dojke

Postoji nekoliko alata za procjenu rizika koji mogu pomoći zdravstvenim radnicima da procijene rizik žene od razvoja raka dojke. Ovi alati pružaju okvirne procjene rizika zasnovane na različitim kombinacijama faktora rizika i različitim skupovima podataka.

Budući da svaki od ovih alata koristi različite faktore za procjenu rizika, mogu dati različite rezultate za istu ženu. Također, procjene rizika za ženu mogu se mijenjati s vremenom.

Alati za procjenu rizika koji uzimaju u obzir porodičnu historiju srodnika prvog i drugog stepena s obje strane porodice trebaju se koristiti zajedno s ACS smjernicama kako bi se odlučilo da li je potreban skrining MRI. Rezultati ovih alata trebaju biti predmet razgovora između žene i njenog ljekara.

Pronađite mnoge korisne savjete na našem blogu.

Izvor: American Cancer Society