Sažetak

Pagetova bolest dojke predstavlja rijedak oblik raka dojke koji obično započinje na bradavici i širi se na okolnu tamnu kožu poznatu kao areola. Ova bolest nije povezana s Pagetovom bolešću kosti, koja je metabolički poremećaj kostiju.

Najčešće pogađa osobe starije od 50 godina. U većini slučajeva, osobe s Pagetovom bolešću dojke imaju i duktalni karcinom dojke, koji može biti in situ (ograničen na prvobitno mjesto) ili, rjeđe, invazivni oblik raka dojke. Samo u izuzetnim slučajevima bolest ostaje lokalizirana isključivo na bradavicu.

Znakovi i simptomi

Pagetova bolest dojke zahvata bradavicu i često područje kože oko nje (areolu). Simptomi se lako mogu zamijeniti za iritaciju kože (dermatitis) ili neka druga bezopasna kožna stanja.

Mogući znakovi i simptomi Pagetove bolesti dojke uključuju:

  • Suhu ili perutavu kožu na bradavici
  • Pojavu kraste, iscjetka ili zadebljale kože slične ekcemu na bradavici, areoli ili oboje
  • Svrbež
  • Crvenilo
  • Osjećaj trnjenja ili peckanja
  • Iscjedak iz bradavice, koji može biti smećkast ili krvav
  • Uvlačenje ili spljoštenost bradavice
  • Pojavu kvržice unutar dojke
  • Zadebljanje kože dojke
Pagetova bolest dojke

Promjene na području dojki i bradavica mogu ukazivati na rak dojke. Ako primijetite bilo kakve neobične simptome, obavezno se obratite svom ljekaru za pregled.

Znakovi i simptomi obično se pojavljuju samo na jednoj dojci. Bolest najčešće započinje na bradavici, a zatim se može proširiti na areolu i okolne dijelove dojke.

Promjene na koži mogu povremeno nestajati i vraćati se ili privremeno izgledati bolje nakon primjene lokalnih tretmana, što može stvoriti lažan dojam oporavka. U prosjeku, simptomi su prisutni nekoliko mjeseci prije nego što se postavi konačna dijagnoza.

Kada potražiti savjet ljekara

Obratite pažnju na sve promjene na dojkama. Ako primijetite kvržicu, uporan svrab ili iritaciju kože koja ne prolazi duže od mjesec dana, obavezno zakažite pregled kod ljekara.

Ako se liječite zbog kožne promjene ili povrede na dojci, a simptomi ne prolaze nakon terapije, potrebno je ponovo posjetiti ljekara radi dodatne procjene.

Uzroci

Tačan uzrok Pagetove bolesti dojke još uvijek nije poznat. Prema najprihvaćenijoj teoriji, bolest se razvija kao posljedica postojećeg duktalnog karcinoma dojke. Kancerogene ćelije iz primarnog tumora šire se mliječnim kanalima do bradavice i okolne kože. Druga teorija pretpostavlja da se bolest može razviti direktno i samostalno u tkivu bradavice.

Faktori rizika

Faktori rizika za Pagetovu bolest dojke slični su onima za druge vrste karcinoma dojke.

Glavni faktori koji mogu povećati rizik od razvoja raka dojke uključuju:

  • Starija životna dob: Rizik od raka dojke raste s godinama.
  • Lična historija promjena na dojci: Stanja poput lobularnog karcinoma in situ (LCIS) ili atipične hiperplazije dojke, potvrđena biopsijom, povećavaju rizik.
  • Raniji rak dojke: Ako ste prethodno imali rak u jednoj dojci, povećava se vjerovatnoća razvoja raka u drugoj dojci.
  • Porodična historija raka dojke: Rizik je veći ako su bliski članovi porodice (roditelji, brat, sestra ili djeca) imali rak dojke, posebno u mlađoj dobi. Ipak, mnoge osobe s rakom dojke nemaju porodičnu historiju bolesti.
  • Naslijeđene genetske mutacije: Mutacije gena poput BRCA1 i BRCA2 značajno povećavaju rizik od raka dojke, iako ne garantuju razvoj bolesti.
  • Izloženost zračenju: Terapija zračenjem u predjelu grudnog koša u djetinjstvu ili ranoj mladosti povećava rizik.
  • Gojaznost: Višak tjelesne mase povezan je s većim rizikom od raka dojke.
  • Rani početak menstruacije: Početak menstruacije prije 12. godine života može povećati rizik.
  • Kasni početak menopauze: Menopauza u kasnijoj dobi povećava vjerovatnoću za razvoj raka dojke.
  • Rađanje prvog djeteta kasnije: Rađanje prvog djeteta nakon 30. godine života može povećati rizik.
  • Nedostatak trudnoća: Žene koje nikada nisu bile trudne imaju veći rizik.
  • Hormonska terapija u menopauzi: Kombinovana terapija estrogenom i progesteronom može povećati rizik, ali se rizik smanjuje nakon prestanka terapije.
  • Konzumacija alkohola: Unos alkohola povećava rizik od razvoja raka dojke.

Prevencija

Smanjenje rizika kod osoba s prosječnim rizikom

Promjene u životnim navikama mogu doprinijeti smanjenju rizika od raka dojke:

  • Konsultirajte se s ljekarom o redovnim pregledima dojki, uključujući kliničke preglede i mamografiju.
  • Upoznajte izgled svojih dojki redovnim samopregledom. Ako primijetite bilo kakve promjene, odmah potražite medicinski savjet.
  • Smanjite unos alkohola. Ako konzumirate alkohol, neka to bude umjereno.
  • Budite fizički aktivni i vježbajte najmanje 30 minuta većinu dana u sedmici.
  • Održavajte zdravu tjelesnu težinu uz uravnoteženu ishranu, poput mediteranske prehrane bogate biljnim namirnicama, maslinovim uljem i ribom.

Smanjenje rizika kod osoba s visokim rizikom

Ako spadate u grupu s povećanim rizikom od razvoja raka dojke, razgovarajte sa svojim ljekarom o mogućim mjerama:

  • Preventivni lijekovi (kemoprevencija): Lijekovi koji blokiraju estrogen mogu pomoći u smanjenju rizika.
  • Preventivne operacije: Razmislite o hirurškim zahvatima kao što su profilaktička mastektomija (uklanjanje zdravih dojki) ili profilaktička ooforektomija (uklanjanje jajnika) kako biste smanjili rizik od raka dojke i jajnika.

Za više korisnih savjeta, posjetite naš blog.

Izvor: MammaPrint.ba