Filoidni tumori predstavljaju rijetku vrstu tumora dojke, čineći manje od 1% svih dijagnostikovanih slučajeva. Ovi tumori nastaju u stromalnom, odnosno vezivnom tkivu dojke.

Naziv „filoidni“ potiče iz grčkog jezika i znači „list“, što se odnosi na njihov karakterističan obrazac rasta koji podsjeća na oblik lista. U literaturi se mogu naći i pod nazivima phylloides tumori ili cystosarcoma phyllodes.

Većina ovih tumora je benigna, što znači da nisu maligne prirode. Manji broj može biti maligan, dok se neki klasifikuju kao granični (borderline), jer pokazuju osobine koje se nalaze između benignih i malignih formi.

Najčešće se dijagnostikuju kod žena u četrdesetim godinama, iako se mogu pojaviti u bilo kojoj životnoj dobi. Žene koje boluju od Li-Fraumeni sindroma, rijetke nasljedne bolesti koja povećava rizik za razvoj različitih vrsta karcinoma uključujući rak dojke, imaju povišen rizik za nastanak filoidnih tumora.

Maligne forme filoidnih tumora predstavljaju specifičan oblik karcinoma dojke, ali se po svom porijeklu i ponašanju znatno razlikuju od invazivnog duktalnog karcinoma, koji se razvija u mliječnim kanalima dojke.

Karakteristični simptomi kod filoidnih tumora dojke

Najčešći klinički znak filoidnog tumora je prisustvo kvržice u dojci. Bez obzira na to da li je tumor dobroćudan ili zloćudan, karakteristično je njegovo brzo povećanje, što može dovesti do zatezanja kože iznad tumora. Veličina ovih tumora može znatno varirati — kreće se od svega nekoliko milimetara do čak 45 centimetara. U pojedinim slučajevima, prisutna kvržica može biti praćena bolom.

Metode za dijagnozu filoidnih tumora dojke

Dijagnoza filoidnog tumora dojke obično se postavlja korištenjem više dijagnostičkih metoda, među kojima su:

Zbog sličnog izgleda na mamografiji, filoidni tumori se često teško razlikuju od fibroadenoma, koji predstavljaju najčešći oblik benignih tumora dojke.

U određenim slučajevima, histopatološka analiza uzorka dobijenog biopsijom može biti dovoljna za postavljanje dijagnoze. Međutim, ponekad je potrebno hirurško uklanjanje čitavog tumora kako bi se precizno odredio tip tumora i utvrdilo da li se radi o malignoj formi.

Benigni filoidni tumori karakterišu se ćelijama sa jasno ograničenim ivicama i sporim ćelijskim rastom.

Kod malignih filoidnih tumora prisutan je ubrzan rast ćelija, a stromalne ćelije pokazuju atipične (abnormalne) morfološke osobine.

Tumori koji se svrstavaju u graničnu kategoriju pokazuju histološke karakteristike koje se nalaze između benignih i malignih formi.

Tretman filoidnih tumora dojke

Bez obzira na to da li je filoidni tumor benigni, maligni ili granični, osnovni korak u terapiji jeste hirurško uklanjanje tumora.

Najčešće se primjenjuje lumpektomija, pri čemu se uklanja sam tumor zajedno s pojasom zdravog tkiva širine najmanje 1 cm kako bi se smanjio rizik od ponovne pojave.

Mastektomija se preporučuje u slučajevima kada nije moguće osigurati adekvatnu širinu zdravog tkiva prilikom lumpektomije.

Budući da filoidni tumori rijetko metastaziraju u limfne čvorove, disekcija limfnih čvorova se uglavnom ne sprovodi.

Kod malignih oblika može se primijeniti radioterapija na operisano područje kako bi se dodatno smanjio rizik od recidiva.

Zloćudni filoidni tumori uglavnom ne pokazuju dobar odgovor na standardne oblike terapije za karcinom dojke, poput hormonske terapije i kemoterapije. Međutim, ako dođe do metastaza, kemoterapija se tada najčešće koristi kao sistemski oblik liječenja.

Njega i nadzor nakon operacije filoidnih tumora dojke

Filoidni tumori imaju potencijal da se ponovo pojave — u dojci nakon lumpektomije, ili u koži i dubljim slojevima tkiva nakon mastektomije. U izuzetno rijetkim slučajevima, recidiv se može javiti i na udaljenim organima, izvan regije dojke.

Zbog toga se, u saradnji s ljekarom, izrađuje individualizirani plan postoperativnog praćenja, koji obično obuhvata:

  • klinički pregled dojki u intervalima od 6 do 12 mjeseci

  • mamografiju najmanje jednom godišnje; u nekim slučajevima, plan može uključivati i godišnji pregled magnetnom rezonancom, raspoređen šest mjeseci nakon mamografije

  • redovno samopregledavanje dojki, kao dio lične zdravstvene kontrole

Vjerovatnoća ponovne pojave filoidnih tumora dojke

Filoidni tumori mogu se ponovo javiti u dojci, što se medicinski označava kao lokalni recidiv. Ova pojava je češća kod malignih filoidnih tumora u poređenju s benignim i graničnim oblicima. Ipak, rizik od ponovnog pojavljivanja varira u zavisnosti od histoloških karakteristika tumora i primijenjenog tretmana. Procjenjuje se da je ukupna stopa lokalnog recidiva za sve tipove filoidnih tumora oko 20%.

Povremeno se može desiti i udaljeni recidiv, odnosno povratak tumora na organe poput pluća ili kostiju, ali to je izuzetno rijetko i gotovo isključivo povezano s malignim filoidnim tumorima.

O više korisnih tema za vaše zdravlje informišite se na našem blogu.

Izvor: MammaPrint.ba