Luminalni tip A raka dojke predstavlja jedan od molekularnih podtipova karcinoma dojke. Karakteriše ga pozitivnost na hormonske receptore (HR+) i odsustvo ekspresije HER2 receptora (HER2−). Liječenje luminalnog tipa A najčešće obuhvata hormonsku terapiju, radioterapiju te hirurško uklanjanje tumora. U poređenju s drugim molekularnim podtipovima, ovaj oblik raka dojke generalno ima najpovoljniju prognozu.
Šta podrazumijeva luminalni tip A raka dojke?
Luminalni tip A predstavlja podtip raka dojke koji je pozitivan na hormonske receptore (HR+). Kod HR+ karcinoma, ćelije tumora imaju receptore unutar sebe koji, nakon vezivanja estrogena ili progesterona, mogu potaknuti rast i razvoj raka. Pojam „luminalni“ odnosi se na ćelije koje oblažu unutrašnjost mliječnih kanala dojke, a upravo na tom mjestu najčešće i nastaje većina karcinoma dojke.
Korisno je pročitati i: Status hormonskih receptora kod karcinoma dojke.
Osobine podtipa
Ćelije ovog podtipa najčešće imaju nizak nivo Ki-67, proteina prisutnog u ćelijama koje se brzo dijele. Zbog toga luminalni A karcinom dojke obično napreduje sporije u odnosu na luminalni B i druge podtipove.
Ćelije luminalnog tipa A su uglavnom:
-
Estrogen-pozitivne (ER+): sadrže visok nivo estrogenskih receptora, koji mogu doprinositi rastu tumorskih ćelija.
-
Progesteron-pozitivne (PR+): imaju povišene nivoe progesteronskih receptora, koji takođe mogu stimulisati rast raka.
-
HER2-negativne (HER2−): u pravilu ne ispoljavaju protein HER2 (receptor 2 za humani epidermalni faktor rasta), dok drugi podtipovi, poput luminalnog B, mogu biti HER2− ili HER2+.
-
Sa niskim Ki-67: budući da je Ki-67 marker brze diobe, njegov nizak nivo objašnjava sporiji rast luminalnog A u poređenju s luminalnim B.
-
Nižeg stepena malignosti: obično su manje agresivne i imaju manju vjerovatnoću povratka bolesti (recidiva) nego luminalni B karcinomi.
Iako ove informacije mogu djelovati složeno, one su vrlo važne jer predstavljaju molekularnu analizu tumorskih ćelija. Takvi nalazi pomažu ljekaru da izradi individualiziran plan liječenja i procijeni kako biste mogli reagovati na različite terapije.
Koliko je čest luminalni tip A raka dojke?
Luminalni tip A obuhvata približno 50–60% svih dijagnosticiranih slučajeva raka dojke, zbog čega se smatra najzastupljenijim molekularnim podtipom.
Simptomi i uzroci
Koji su simptomi luminalnog tipa A raka dojke?
Mogući simptomi ovog podtipa karcinoma dojke uključuju:
-
pojavu kvržice u dojci
-
bol ili nelagodu u dojci
-
iscjedak iz bradavice
-
zadebljanje, uvlačenje ili naboran izgled kože dojke
-
otok dojke ili područja pazuha
Ipak, moguće je da simptomi uopšte izostanu. Razlog je to što se rak dojke često otkriva na rutinskim pregledima i skriningu, prije nego što se razviju vidljivi znaci bolesti.
Korisno je pročitati i: Preporuke za rano otkrivanje raka dojke.
Šta dovodi do nastanka luminalnog tipa A raka dojke?
Luminalni A karcinom dojke razvija se kada zdrave ćelije dojke promijene i počnu se umnožavati na nekontrolisan način. Iako još uvijek nije u potpunosti jasno zbog čega do toga dolazi, stručnjaci su prepoznali određene faktore koji mogu povećati vjerovatnoću razvoja raka dojke.
Faktori koji povećavaju rizik
Među najčešće navedene faktore rizika ubrajaju se:
-
porodična anamneza raka dojke ili jajnika
-
životna dob iznad 50 godina
-
veća gustoća tkiva dojke
-
konzumiranje alkohola
-
ranije zračenje područja grudnog koša ili dojki
-
dugotrajnija izloženost hormonima, poput estrogena ili progesterona
Dijagnoza i pretrage
Kako se postavlja dijagnoza luminalnog tipa A raka dojke?
Rak dojke se najčešće otkriva putem skrining mamografije. Ako nalaz mamografije djeluje sumnjivo, ljekar će preporučiti dodatne pretrage snimanjem, poput dijagnostičke mamografije, MRI-a ili ultrazvuka. Zatim se obično radi biopsija dojke. Ukoliko patolog potvrdi prisustvo malignih ćelija, slijede dodatna testiranja kako bi se utvrdilo da li je riječ o luminalnom A podtipu. Pročitajte: Mamografija.
Poznavanje tačnog podtipa karcinoma pomaže onkologu da odabere terapije koje će najvjerovatnije biti najdjelotvornije.
Više informacija o genomskom testu BluePrint, koji preciznije određuje molekularni podtip raka dojke: BluePrint.
Praćenje i liječenje
Kako se liječi luminalni tip A raka dojke?
Moguće opcije terapije uključuju:
-
hormonsku terapiju (tamoksifen, inhibitori aromataze, supresija funkcije jajnika)
-
hirurško liječenje (lumpektomija ili mastektomija)
-
radioterapiju
-
kemoterapiju (kod odabranih pacijenata)
Onkolog će plan liječenja individualno prilagoditi, prvenstveno na osnovu nalaza biopsije.
Prognoza / izgledi
Kakva je prognoza kod luminalnog tipa A raka dojke?
Luminalni tip A se, u poređenju s ostalim molekularnim podtipovima, povezuje s najpovoljnijim ishodom liječenja. Petogodišnje preživljavanje za ovaj podtip iznosi oko 95%.
Prevencija
Kako smanjiti rizik?
Rizik možete umanjiti kroz sljedeće navike:
-
izbjegavanje pušenja i korištenja elektronskih cigareta
-
ishranu bogatu voćem, povrćem i integralnim žitaricama
-
redovnije bavljenje fizičkom aktivnošću
-
ograničavanje konzumacije alkohola
-
održavanje zdrave tjelesne mase
Život s bolešću
Dijagnoza raka može izazvati čitav raspon osjećaja. Kako god da se u tom trenutku osjećate — to je sasvim normalno. Neki dani mogu biti lakši, a drugi toliko teški da vam je izazov i ustati iz kreveta. Važno je da osluškujete svoje tijelo. Sljedeći savjeti mogu biti od pomoći:
-
Jedite što više voća, povrća i integralnih žitarica.
-
Pobrinite se da imate dovoljno sna.
-
Smanjujte stres kroz jogu, meditaciju ili art-terapiju.
-
Odmarajte kad god osjetite da vam je potrebno.
-
Potražite podršku u programima namijenjenim osobama koje su prošle kroz iskustvo raka.
-
Razgovarajte i razmjenjujte iskustva s ljudima koji imaju sličnu dijagnozu.
Kada treba posjetiti ljekara?
Kontrolni pregledi će biti redovni, prema planu koji vam odredi ljekar. Ipak, obavezno mu se javite ako primijetite nove simptome ili ako se postojeći simptomi pogoršaju.
Koja pitanja mogu postaviti svom ljekaru?
Ako vam je dijagnosticiran luminalni tip A raka dojke, možda ćete željeti razgovarati s ljekarom o sljedećem:
-
Koji je stadij ili gradus (stepen) mog raka?
-
Da li se bolest proširila na druge dijelove tijela?
-
Koje terapijske opcije preporučujete za moj podtip raka dojke?
-
Koliko će trajati planirano liječenje?
-
Koliko često će biti potrebne kontrolne posjete?
-
Mogu li očekivati nuspojave terapije i koje su najčešće?
Također, korisno je pročitati i druge sadržaje na našem blogu.
Izvor: MammaPrint.ba

