Pravilna ishrana postaje posebno važna za osobe oboljele od raka, jer bolest i njezini tretmani mogu utjecati na vaš apetit, sposobnost probave određenih namirnica i način na koji tijelo apsorbira nutrijente.
Modifikacija ishrane tokom terapije
Tokom liječenja raka, možda će biti potrebno prilagoditi ishranu kako biste podržali organizam i olakšali podnošenje efekata bolesti i tretmana. To može značiti uključivanje namirnica koje inače nisu preporučljive kad ste zdravi. Na primjer, mogli biste trebati visokoproteinske ili visokokalorične namirnice kako biste održali tjelesnu težinu, ili hladnu, kremastu hranu poput sladoleda ili mliječnih šejkova ako imate rane u ustima ili grlu koje otežavaju prehranu. Vrsta raka, odabrani tretman i nuspojave koje se javljaju trebaju se uzeti u obzir kako bi se odredio optimalan način unosa nutrijenata potrebnih vašem tijelu.
Ciljevi ishrane za osobe oboljele od raka
Ishranske potrebe kod osoba s rakom mogu se značajno razlikovati od osobe do osobe. Vaš ljekar može vam pomoći u postavljanju ciljeva ishrane i planiranju strategija za njihovo ostvarenje. Pravilna ishrana tijekom liječenja raka može vam pomoći da:
- Povećate osjećaj dobrobiti.
- Održite snagu i vitalnost.
- Održite tjelesnu težinu i ravnotežu nutrijenata.
- Lakše podnesete nuspojave liječenja.
- Smanjite rizik od infekcija.
- Podstaknete brži oporavak i zacjeljivanje.
Zdrava ishrana uključuje raznovrsne namirnice koje pružaju tijelu ključne nutrijente potrebne za borbu protiv raka. Ovi nutrijenti obuhvataju proteine, masti, ugljikohidrate, vodu, vitamine i minerale.
Proteini
Proteini su esencijalni za rast, obnovu tjelesnih tkiva i održavanje snažnog imunološkog sistema. Nedostatak proteina može dovesti do razgradnje mišićnog tkiva kako bi tijelo dobilo energiju, što usporava proces oporavka i smanjuje sposobnost tijela da se bori protiv infekcija. Osobe oboljele od raka često imaju povećane potrebe za proteinima. Nakon operacije, kemoterapije ili radioterapije, dodatni proteini su ključni za obnovu tkiva i jačanje otpornosti na infekcije.
Dobri izvori proteina uključuju: ribu, perad, nemasno crveno meso, jaja, mliječne proizvode s niskim udjelom masti, orašaste plodove i maslace od orašastih plodova, suhi grah, grašak, leću i proizvode od soje.
Masti
Masti su ključne u ishrani jer pružaju tijelu značajan izvor energije. Tijelo razgrađuje masti kako bi pohranilo energiju, izoliralo tkiva i omogućilo transport određenih vitamina kroz krvotok.
Preporučuje se da češće birate mononezasićene (kao što su maslinovo ulje, ulje kanole i kikirikija) i polinezasićene masti (koje se nalaze u uljima šafranike, suncokreta, kukuruza i lana, te u morskim plodovima) umjesto zasićenih i trans masti.
Zasićene masti, koje se uglavnom nalaze u namirnicama životinjskog porekla poput mesa, peradi, punomasnog ili djelomično obranog mlijeka, sira i maslaca, mogu povećati nivo holesterola i rizik od srčanih bolesti ako se unose u prekomjernim količinama. Idealno, manje od 10% dnevnih kalorija treba dolaziti iz zasićenih masti.
Trans masti, koje se obično nalaze u grickalicama i pekarskim proizvodima napravljenim od djelomično hidrogeniranih biljnih ulja, mogu povećati loš holesterol i smanjiti dobar holesterol. Trebalo bi ih izbjegavati koliko god je to moguće.
Ugljikohidrati
Ugljikohidrati su glavni izvor energije za tijelo, pružajući gorivo za fizičku aktivnost i pravilno funkcioniranje organa. Najbolji izvori ugljikohidrata – poput voća, povrća i proizvoda od cjelovitih žitarica – također obezbjeđuju vitamine, minerale, vlakna i fitonutrijente (biljne spojeve koji mogu pozitivno utjecati na zdravlje).
Vlakna, koja se nalaze u biljnoj hrani, dolaze u dvije vrste: netopiva vlakna pomažu u bržem izbacivanju otpada iz tijela, dok topiva vlakna vežu vodu u stolici, čineći je mekšom.
Ostali izvori ugljikohidrata uključuju hljeb, krompir, rižu, tjesteninu, kukuruz, grašak i grah. Iako slatkiši (deserti, bomboni, pića sa dodanim šećerom) sadrže ugljikohidrate, oni pružaju malo vitamina, minerala ili fitonutrijenata.
Voda
Voda i tekućine su ključne za održavanje zdravlja, jer sve ćelije u tijelu zahtijevaju vodu za pravilno funkcioniranje. Ako ne unosite dovoljno tekućine ili gubite tekućinu zbog povraćanja ili proljeva, može doći do dehidracije, što može izazvati ozbiljan disbalans minerala u tijelu. Osim te hrane, preporučuje se unos otprilike četiri čaše (2 litra) tekućine dnevno. Tokom liječenja, potreba za tekućinom može biti povećana.
Vitamini i minerali
Vitamini i minerali su esencijalni za pravilno funkcioniranje tijela i učinkovito korištenje energije iz hrane. Većinu ovih nutrijenata možete unijeti kroz uravnoteženu prehranu, no tokom liječenja raka nuspojave mogu otežati unos dovoljno raznolike hrane.
Ako razmišljate o uzimanju suplemenata, važno je da se posavjetujete s ljekarom, jer prekomjerne doze vitamina i minerala mogu utjecati na učinkovitost kemoterapije i radioterapije.
Za dodatne informacije o fitonutrijentima, antioksidansima, biljnim preparatima i suplementima, obratite se svom doktoru ili dijetetičaru.
Za dodatne korisne informacije posjetite naš blog.
Izvor: MammaPrint.ba
