Ako imate (ili ste ranije imali) rak dojke, vjerovatno se pitate postoji li nešto što možete uraditi — osim samog liječenja — kako biste smanjili vjerovatnoću da se bolest proširi ili ponovo pojavi. To može uključivati redovnu fizičku aktivnost, određene prehrambene navike ili korištenje dodataka prehrani. Dobra vijest je da je rak dojke među najtemeljnije istraženim vrstama raka u ovom smislu, a studije ukazuju da neke mjere zaista mogu biti od pomoći.
Nakon liječenja raka dojke, važnije je nego ikad brinuti o općem zdravlju. Održavanje zdrave tjelesne mase, kretanje i uravnotežena prehrana mogu doprinijeti smanjenju rizika od povratka bolesti, ali i pomoći u prevenciji drugih zdravstvenih poteškoća.
Postizanje zdrave tjelesne težine
Ako ste imali rak dojke, dostizanje i održavanje zdrave tjelesne mase može doprinijeti smanjenju rizika. Brojna istraživanja ukazuju da višak kilograma (prekomjerna težina ili gojaznost) povećava vjerovatnoću povratka raka dojke. Osim toga, povezuje se i s većim rizikom od razvoja limfedema, kao i s većom vjerovatnoćom smrtnog ishoda od raka dojke.
Preporučujemo da pročitate i ovaj tekst: Prekomjerna tjelesna težina i rizik od raka.
S druge strane, manje je studija koje jasno potvrđuju da li mršavljenje tokom ili nakon liječenja zaista smanjuje rizik od recidiva. Trenutno se provode velika istraživanja koja nastoje dati odgovor na to pitanje. Dodatnu složenost donosi činjenica da mnoge žene tokom terapije dobiju na težini (iako to ne planiraju), što samo po sebi može povećati rizik.
Naravno, kod žena koje imaju višak kilograma, postizanje zdrave težine može donijeti i druge koristi za zdravlje. Na primjer, mršavljenje može poboljšati kvalitet života i fizičku sposobnost kod preživjelih od raka dojke. Također može umanjiti rizik od drugih vrsta raka (uključujući i novi rak dojke) te smanjiti vjerovatnoću razvoja pojedinih hroničnih oboljenja.
Zbog potencijalnih prednosti, sve više ljekara preporučuje ženama s viškom kilograma da rade na postizanju i održavanju zdrave tjelesne težine. Čak i manji gubitak kilograma može imati pozitivan efekat. Ipak, prije nego što krenete s mršavljenjem, važno je da se posavjetujete s ljekarom — posebno ako ste još uvijek na terapiji ili ste je nedavno završili. Ljekar vam može pomoći da napravite siguran i prilagođen plan mršavljenja.
Fizička aktivnost
Kod osoba koje su preživjele rak dojke, istraživanja su dosljedno pokazala povezanost između redovnog kretanja i manjeg rizika od povratka bolesti, smrti uzrokovane rakom dojke, ali i smrtnog ishoda iz drugih razloga. Uz to, fizička aktivnost se povezuje s boljim kvalitetom života, većom funkcionalnošću i manje izraženim umorom.
Još uvijek nije potpuno jasno kolika je tačno “optimalna” količina aktivnosti, ali opći zaključak je da veći nivo kretanja donosi više koristi. Također se čini da intenzivnije vježbanje može imati veći efekat od blažih aktivnosti, iako su potrebna dodatna istraživanja kako bi se to preciznije odredilo.
Ranije se ženama koje su razvile limfedem nakon raka dojke često preporučivalo da izbjegavaju određene vježbe za ruke i napornije aktivnosti. Međutim, studije su pokazale da su takve vježbe sigurne kada se izvode pravilno. Štaviše, mogu čak smanjiti vjerovatnoću pojave limfedema ili ublažiti simptome kod onih koje ga već imaju.
Pročitajte i: Limfedem.
Kao i kod svih drugih promjena načina života, prije nego što krenete s novim programom fizičke aktivnosti važno je da se posavjetujete s ljekarom. To često podrazumijeva i razgovor s fizioterapeutom. Vaš zdravstveni tim može vam pomoći da napravite plan koji je siguran, prilagođen vašem stanju i dovoljno učinkovit.
Zdrava ishrana
Većina istraživanja koja se bave odnosom između prehrane i rizika od povratka raka dojke usmjerena je na ukupne prehrambene navike, a ne na pojedinačne namirnice. Uopćeno gledano, još uvijek nema jasnog dokaza da određena, tačno definisana vrsta ishrane može direktno smanjiti vjerovatnoću recidiva raka dojke.
Ipak, studije sugeriraju da osobe koje su preživjele rak dojke, a češće jedu povrće, voće, cjelovite žitarice, piletinu i ribu, u prosjeku žive duže u odnosu na one čija je prehrana bogatija rafiniranim šećerima, mastima, crvenim mesom (poput govedine, svinjetine i janjetine) te prerađenim mesom (npr. slaninom, kobasicama, suhomesnatim proizvodima i hrenovkama). Ipak, nije potpuno jasno da li se ta razlika odnosi direktno na uticaj na rak dojke ili je posljedica drugih dobrobiti koje donosi zdravija ishrana.
Dvije velike studije, poznate kao WINS i WHEL, bavile su se pitanjem kako smanjen unos masti nakon dijagnoze ranog stadijuma raka dojke utiče na rizik od povratka bolesti. U jednoj od njih žene koje su slijedile prehranu s manjim udjelom masti imale su blago niži rizik od recidiva, ali su istovremeno i smršale, pa je moguće da je upravo gubitak težine djelimično uticao na rezultate. Druga studija, međutim, nije pokazala povezanost između dijete s niskim udjelom masti i rizika od povratka raka.
Mnoge žene također razmišljaju o tome da li je nakon dijagnoze raka dojke sigurno jesti sojine proizvode. Soja sadrži supstance zvane izoflavoni, koje u organizmu mogu djelovati na način sličan estrogenu. Pojedina istraživanja ukazuju da konzumiranje sojine hrane može biti povezano sa smanjenim rizikom od ponovne pojave raka dojke, ali su potrebne dodatne studije da bi se to potvrdilo. Iako se čini da sama sojina hrana ne predstavlja značajan rizik, nije dovoljno jasno kakav učinak imaju dodaci prehrani sa sojom ili izoflavonima, jer često sadrže znatno veće količine tih jedinjenja.
Iako nije dokazano da određene vrste dijeta direktno utiču na rizik od povratka raka dojke, poznato je da zdrava ishrana donosi mnogo drugih koristi. Primjera radi, prehrana bogata biljnim namirnicama često olakšava postizanje i održavanje zdrave tjelesne težine. Osim toga, uravnotežena ishrana može smanjiti vjerovatnoću razvoja drugih čestih zdravstvenih stanja, poput srčanih oboljenja i dijabetesa.
