Iako može biti izazovno započeti, naročito kada se ne osjećate dobro, redovna fizička aktivnost može pomoći u ublažavanju nuspojava terapije i potencijalno doprinijeti smanjenju rizika od ponovne pojave raka dojke.

Dosljedno bavljenje tjelesnim aktivnostima ima značajnu ulogu u očuvanju općeg zdravlja. Aktivniji stil života može umanjiti vjerovatnoću nastanka raka dojke, a kod osoba koje su već suočene s dijagnozom, različiti oblici rekreacije mogu smanjiti rizik od povratka bolesti. Također, kretanje može olakšati neugodne posljedice liječenja, uključujući umor, bolove, depresiju i limfedem.

Prednosti fizičke aktivnosti

Brojna istraživanja stalno ukazuju na nove pozitivne učinke aktivnog načina života. Upravo zbog tih benefita, sve veći broj ljekara fizičku aktivnost smatra neizostavnim dijelom prevencije i liječenja raka dojke. Pojedini stručnjaci čak ističu koncept „kretanja kao lijeka“. Važno je naglasiti da koristi od aktivnog života ne slabe s godinama, zbog čega se redovno kretanje preporučuje osobama svih dobnih skupina.

Aktivan način života i smanjen rizik od raka dojke

Podaci pokazuju da žene koje se redovno bave fizičkom aktivnošću imaju manju vjerovatnoću obolijevanja od raka dojke u poređenju sa ženama koje pretežno vode neaktivan, sjedilački život. Iako precizni biološki mehanizmi još nisu u potpunosti objašnjeni, vjeruje se da redovno kretanje pomaže u regulaciji hormona poput insulina i estrogena, koji mogu imati ulogu u razvoju tumora. Uz to, održavanje optimalne tjelesne težine doprinosi boljoj hormonskoj ravnoteži, smanjenju hronične upale i jačanju imunološkog sistema.

Fizička aktivnost i manji rizik od recidiva

Brojne studije ukazuju na to da žene koje ostanu fizički aktivne nakon postavljanja dijagnoze imaju manju vjerovatnoću ponovne pojave raka, kao i niži rizik od smrtnog ishoda. Iako svi mehanizmi još nisu u potpunosti razjašnjeni, smatra se da su koristi slične onima u prevenciji bolesti, prvenstveno kroz regulaciju tjelesne težine i hormonalne ravnoteže.

Vježbanje može doprinijeti dužem životu

Istraživanje objavljeno 2025. godine pokazalo je da veći broj dnevnih koraka može biti povezan sa smanjenim rizikom od smrtnosti kod žena u postmenopauzi koje su imale karcinom. Žene koje su svakodnevno prelazile između 5.000 i 6.000 koraka imale su oko 40% manji rizik od smrti. Također, u kontekstu kardiovaskularnog zdravlja, dodatnih 2.500 koraka dnevno bilo je povezano s približno 34% manjim rizikom od smrtnosti uzrokovane bolestima srca i krvnih sudova.

Fizička aktivnost pomaže u smanjenju nuspojava terapije

Istraživanja potvrđuju da redovno bavljenje tjelesnim aktivnostima može umanjiti jačinu i učestalost nuspojava kod osoba koje se liječe od raka. Umjerena rekreacija donosi koristi oboljelima svih životnih dobi. Naučni dokazi pokazuju da fizička aktivnost može:

  • smanjiti osjećaj umora i simptome depresije

  • ublažiti anksioznost

  • smanjiti vjerovatnoću razvoja limfedema

  • unaprijediti fizičku kondiciju i funkcionalnost

  • doprinijeti jačanju kostiju

  • poboljšati kvalitet i trajanje sna

  • umanjiti bolove u kostima i zglobovima

  • pomoći u prevenciji neuropatije

Vježbanje doprinosi jačanju tijela

S godinama se kod žena često smanjuje mišićna masa, dok se udio masnog tkiva povećava. Terapije poput kemoterapije i hormonskog liječenja mogu dovesti do ranije menopauze, a smanjen nivo estrogena dodatno ubrzava gubitak mišića. Trening snage pomaže u izgradnji mišićne mase i smanjenju masnog tkiva, čime se olakšava obavljanje svakodnevnih aktivnosti poput podizanja tereta, kućanskih poslova ili penjanja stepenicama.

Aktivnosti za očuvanje zdravlja kostiju

Prirodni proces starenja dovodi do postepenog smanjenja koštane mase, a kod žena oboljelih od raka dojke taj proces može biti izraženiji zbog primijenjenih terapija. Nakon 50. godine žene su općenito izloženije riziku od razvoja osteoporoze, stanja koje slabi kosti i povećava vjerovatnoću preloma. Aktivnosti kao što su hodanje, trčanje ili vježbanje s opterećenjem mogu doprinijeti očuvanju koštane gustine i usporiti njen daljnji gubitak.

Fizička aktivnost doprinosi očuvanju pokretljivosti

Ožiljno tkivo koje nastaje nakon operacije dojke, rekonstruktivnih zahvata ili zračne terapije može dovesti do smanjenog obima pokreta u području ramena i ruke. Ukoliko se ovi dijelovi tijela nedovoljno aktiviraju nakon liječenja, može doći do gubitka fleksibilnosti. Postepene i kontrolisane vježbe istezanja mogu poboljšati pokretljivost i pomoći u ponovnom uspostavljanju punog opsega pokreta.

Koje oblike aktivnosti odabrati?

Tjelesne aktivnosti mogu se podijeliti u tri glavne skupine:

  • aerobne aktivnosti (poput hodanja i vožnje bicikla)

  • vježbe za istezanje i povećanje fleksibilnosti

  • trening snage i otpora (npr. vježbe s tegovima ili vlastitom težinom)

Svaka od ovih kategorija ima specifične prednosti, a njihova kombinacija pruža najpotpunije i najefikasnije rezultate.