Kada obična kvržica postaje nešto više od bezazlene promjene?

Samopregled dojki predstavlja jednostavan i važan postupak koji svaka žena može samostalno provoditi kako bi pratila zdravlje svojih dojki. Redovitim samopregledom moguće je uočiti promjene u izgledu ili strukturi dojki koje bi mogle ukazivati na potencijalne probleme. Pravovremeno otkrivanje tih promjena omogućuje bržu reakciju i adekvatno liječenje. Samopregled se sastoji od vizualnog pregleda i opipavanja dojki te pazušnog područja kako bi se otkrile eventualne nepravilnosti.

Većina promjena otkrivenih tokom samopregleda dojki ima benigne (neškodljive) uzroke. Ipak, neke promjene mogu upućivati na ozbiljnija stanja, poput raka dojke. Redovnim samopregledom možete bolje upoznati prirodan izgled i teksturu svojih dojki, što vam pomaže da lakše prepoznate eventualne nepravilnosti.

Samopregledi dojki ipak nisu toliko učinkoviti kao redovne mamografije u otkrivanju raka dojke ili povećanju stope preživljavanja kod oboljelih žena. Ipak, mnogi medicinski stručnjaci ističu važnost upoznavanja vlastitih dojki, jer to ženama omogućava da prepoznaju što je za njih normalno i da na vrijeme prijave bilo kakve promjene svom ljekaru.

Kako se prepoznaje kvržica na dojci?

Kvržica na dojci predstavlja nakupinu tkiva koja se formira unutar dojke. Može se opisati kao masa, oteklina, zadebljanje ili osjećaj punoće. Kvržice se mogu razlikovati po svom izgledu i teksturi.

Mnoge žene primijete kvržice ili promjene na dojkama tokom različitih faza menstrualnog ciklusa, što je sasvim normalna pojava. Pronalaženje kvržice ili promjene ne treba odmah izazvati paniku. Prirodno je da dojke na različitim mjestima imaju drugačiji osjećaj, a njihov izgled i tekstura mijenjat će se s godinama.

Obratite pažnju na sljedeće promjene na dojkama:

  • Jasno opipljiva kvržica s dobro definisanim rubovima.
  • Zadebljanje ili izraženije područje koje se razlikuje od okolnog tkiva dojke.
  • Bolnost ili osjetljivost dojki.
  • Promjene na bradavicama, poput uvlačenja (inverzije) bradavice ili spontanog iscjetka.
  • Primjetna razlika u veličini između jedne i druge dojke.
  • Ostale promjene, kao što su crvenilo, udubljenja ili naborana koža na dojci.

Kvržica na dojci ponekad može ukazivati na rak dojke, zbog čega je važno odmah potražiti medicinsku procjenu. Ipak, mnoge kvržice su posljedica nekancerogenih (benignih) stanja, poput benignih promjena na dojkama, što je posebno često kod žena mlađih od 50 godina.

Porodična historija raka dojke može povećati vaš rizik od razvoja karcinoma i povećati mogućnost da kvržica predstavlja ozbiljniji problem.

Šta je uzrok nastanka kvržica u dojci?

Kvržica na dojci može se razviti zbog različitih stanja, uključujući:

  • Rak dojke
  • Ciste u dojci
  • Fibrocistične promjene dojki
  • Hamartom, benigni tumor dojke
  • Povredu ili traumu dojke
  • Mastitis (upala dojke)

Može li mamografija otkriti uzrok kvržice na dojci?

U nekim slučajevima, da. Mamografija može pomoći doktoru da utvrdi uzrok kvržice i procijeni je li potrebno dodatno liječenje. Također, mogu preporučiti dodatne dijagnostičke metode, poput ultrazvuka ili biopsije.

Rano otkrivanje i redovni mamografski pregledi igraju ključnu ulogu u smanjenju smrtnosti od raka dojke. Zato se preporučuje da žene s prosječnim rizikom za rak dojke započnu s godišnjim mamografskim pregledima od 40. godine života. Prosječan rizik podrazumijeva odsustvo porodične historije raka dojke i drugih značajnih faktora rizika. Žene s porodičnom historijom ili povećanim rizicima mogu imati potrebu za ranijim ili češćim pregledima prema preporukama svog ljekara.

Kada je potrebno pregledati kvržicu na dojci?

Svi neuobičajeni simptomi na dojkama, poput kvržica, iscjetka iz bradavice ili bolova, trebaju biti pregledani od strane ljekara.

Obavezno zakažite pregled ako primijetite:

  • Novu ili neuobičajenu kvržicu koja se razlikuje od okolnog tkiva ili tkiva druge dojke.
  • Kvržicu koja ne nestaje ili se povećava nakon narednog menstrualnog ciklusa.
  • Kvržicu koja mijenja oblik, postaje veća, čvršća ili izraženija, posebno ako je ranije nije procijenio ljekar.
  • Spontani iscjedak iz bradavice, naročito ako je krvav.
  • Promjene na koži dojke, poput crvenila, stvaranja krasta, udubljenja ili nabiranja.
  • Bradavicu koja se uvlači prema unutra (inverzija), iako ranije nije bila takvog izgleda.

Ljekar može preporučiti dodatne dijagnostičke pretrage kako bi se utvrdio uzrok promjena na dojkama.

 

Ne zaboravite pogledati i druge tekstove na našem blogu.

Izvor: MammaPrint.ba