Hiperplazija dojke označava pojačano umnožavanje ćelija koje oblažu žljezdane režnjiće (lobule) ili izvodne kanale unutar dojke. Iako sama po sebi nije maligna, određeni oblici hiperplazije mogu biti povezani s povećanim rizikom za nastanak raka dojke.

Postavljanje dijagnoze hiperplazije

Na osnovu mikroskopskog izgleda ćelija, hiperplazija se dijeli na tipičnu (običnu) i atipičnu.

Kod tipične duktalne hiperplazije, dolazi do povećanog broja ćelija unutar kanala dojke, ali te ćelije ne pokazuju značajne abnormalnosti.

Kod atipične hiperplazije, ćelije izgledaju deformisano i neobično. Ovaj oblik se klasifikuje kao atipična duktalna hiperplazija (ADH) ili atipična lobularna hiperplazija (ALH), u zavisnosti od mjesta nastanka.

Hiperplazija najčešće ne stvara opipljivu kvržicu, ali ponekad može izazvati promjene koje su vidljive na mamografiji. Konačna dijagnoza se postavlja biopsijom, prilikom koje se uzorak sumnjivog tkiva uzima šupljom iglom ili hirurškim putem radi daljih patohistoloških analiza.

Više informacija: Kako se postavlja dijagnoza raka dojke?

Uticaj hiperplazije na rizik od raka dojke

Prisustvo hiperplazije može povećati vjerovatnoću razvoja raka dojke, a stepen tog rizika zavisi od vrste hiperplazije:

  • Tipična (uobičajena) duktalna hiperplazija – koja se može nazivati i umjerenom ili floridnom hiperplazijom bez atipije – povezana je s blago povišenim rizikom. Žene s ovim oblikom promjena imaju približno 1,5 do 2 puta veće šanse za razvoj karcinoma dojke u poređenju s onima koje nemaju slične promjene u tkivu dojke.

  • Atipična hiperplazija – bilo da se radi o atipičnoj duktalnoj (ADH) ili atipičnoj lobularnoj hiperplaziji (ALH) – nosi znatno veći rizik. Kod žena s ovim promjenama vjerovatnoća razvoja raka dojke je otprilike 4 do 5 puta veća nego kod žena bez abnormalnosti u dojkama.

Tretman hiperplazije dojke

Tipična (uobičajena) duktalna hiperplazija se smatra benignim i čestim nalazom u tkivu dojke, te obično ne zahtijeva nikakvu terapiju.

U slučajevima kada se atipična duktalna (ADH) ili atipična lobularna hiperplazija (ALH) otkrije putem biopsije iglom, ljekar može preporučiti hirurško uklanjanje šireg dijela tkiva oko promjene. Cilj ovog zahvata je da se isključi prisustvo ozbiljnije dijagnoze, poput karcinoma, u blizini zahvaćenog područja.

Međutim, ako se ADH ili ALH utvrde nakon već izvršene hirurške biopsije, dodatno liječenje najčešće nije potrebno.

Detaljnije o postupku biopsije možete pročitati ovdje: Biopsija dojke.

Smanjenje rizika od raka dojke i mogućnosti ranog otkrivanja

Prisustvo atipične duktalne (ADH) ili atipične lobularne hiperplazije (ALH) povećava rizik za razvoj karcinoma dojke. Iako većina žena s ovim promjenama nikada neće oboljeti od raka, važno je da razgovarate sa svojim ljekarom o individualnom riziku i mogućim preventivnim mjerama.

Za žene kod kojih je rizik povišen zbog ADH ili ALH, razmatraju se sljedeće opcije:

  • Učestaliji medicinski nadzor, koji može uključivati klinički pregled dojki svakih 6 do 12 mjeseci i redovnu godišnju mamografiju. U nekim slučajevima, naročito ako postoje i drugi faktori rizika, može se preporučiti dodatno snimanje magnetnom rezonancom (MRI) dojki. Više informacija dostupno je u tekstu: Mamografija.

  • Promjene načina života koje mogu doprinijeti smanjenju rizika od raka dojke, uključujući zdravu ishranu, redovno kretanje i izbjegavanje štetnih navika. Pogledajte: Nutrijenti i hrana koja štiti od karcinoma dojke – Važna preventivna upustva.

  • Preventivna upotreba lijekova koji mogu pomoći u smanjenju vjerovatnoće razvoja bolesti.

Za više korisnih savjeta, preporučujemo da pregledate i druge tekstove na našem blogu.

Izvor: MammaPrint.ba