Atipična hiperplazija dojke predstavlja stvaranje ćelija u dojci koje imaju prekancerozni karakter. Ova pojava dovodi do nakupljanja ćelija u tkivu dojke, a mikroskopski posmatrane, te ćelije se razlikuju od normalnih ćelija dojke. Iako atipična hiperplazija nije rak dojke, označava povećan rizik za budući razvoj karcinoma. Vaš ljekar će pripremiti plan kako bi se smanjio taj rizik, što često uključuje redovne preglede za rano otkrivanje raka dojke. Također, možete razmotriti i upotrebu lijekova za smanjenje rizika od karcinoma dojke.

Atipična hiperplazija dojke

Simptomi

Atipična hiperplazija dojke obično ne uzrokuje nikakve simptome i najčešće se otkriva tokom biopsije dojke. Biopsija je postupak kojim se uklanja uzorak ćelija iz dojke radi daljih analiza, obično preporučena kada se na mamografiji ili ultrazvuku primijeti nešto sumnjivo. Takođe se može izvoditi kako bi se ispitale promjene na dojci, poput prisutnosti kvržice.

Kada posjetiti ljekara

Obratite se ljekaru ako primijetite simptome koji vas zabrinjavaju. Zakazivanje pregleda može pomoći u otkrivanju potencijalnih promjena.

Uzroci

Atipična hiperplazija dojke
Kako dolazi do razvoja raka dojke?

Smatra se da rak dojke u kanalima (duktalni rak) započinje rastom ćelija unutar kanala dojke. A. Prikazan je normalan izgled kanala dojke. B. U kanalu može doći do prekomjernog rasta ćelija, što nazivamo hiperplazijom. C. Vremenom, ćelije doživljavaju promjene koje ih čine različitim od normalnih ćelija – to se zove atipična hiperplazija. D. Atipične ćelije mogu nastaviti da se nakupljaju, ostajući unutar kanala dojke, što nazivamo duktalnim karcinomom in situ. E. Na kraju, ćelije raka mogu napustiti kanal i postati invazivni rak dojke, s mogućnošću širenja na druge dijelove tijela.

 

Nije u potpunosti jasno šta izaziva atipičnu hiperplaziju dojke.

Do ovog stanja dolazi kada ćelije u tkivu dojke dožive promjene u svojoj DNK. DNK sadrži upute koje određuju funkciju ćelije. Te promjene uzrokuju povećanu diobu ćelija, što dovodi do nakupljanja ćelija u tkivu dojke, procesa koji ljekari nazivaju hiperplazijom. Ove promjene također čine ćelije atipičnim, što znači da izgledaju drugačije od uobičajenih ćelija. Atipična hiperplazija se smatra veoma ranim korakom u procesu koji zdrave ćelije može pretvoriti u maligne. U teoriji, ako se ćelijama atipične hiperplazije dopusti dalji rast, mogle bi steći dodatne promjene u DNK i postati kancerogene. Potrebno je više istraživanja da bismo potpuno razumjeli ovaj proces.

Atipična hiperplazija može nastati u kanalima ili lobulama dojke:
  • Atipična duktalna hiperplazija odnosi se na rast atipičnih ćelija unutar kanala dojke, koji su mali kanalići kroz koje mlijeko može prolaziti do bradavice. Ovaj oblik atipične hiperplazije je najčešći.
  • Atipična lobularna hiperplazija opisuje rast atipičnih ćelija unutar lobula dojke, koji su žlijezde odgovorne za proizvodnju mlijeka. Ovaj tip hiperplazije je rjeđi.
    Obje vrste atipične hiperplazije povećavaju rizik od razvoja raka dojke, a tretmani su slični za oba oblika.

Faktori rizika

Za atipičnu hiperplaziju dojke ne postoje specifični faktori rizika. To je stanje koje izaziva rast nekanceroznih ćelija u dojci, često svrstano među benigne bolesti dojke. Ljekari su utvrdili određene faktore rizika za benigne bolesti dojke, a neki od njih uključuju:

  • Porodičnu historiju raka dojke – rizik od atipične hiperplazije ili druge benigne bolesti dojke prije menopauze je veći ako je blizak član porodice, poput roditelja, brata/sestre ili djeteta, imao karcinom dojke.
  • Hormonsku terapiju tokom menopauze – uzimanje određenih hormonskih lijekova za ublažavanje simptoma menopauze može povećati rizik od razvoja atipične hiperplazije i drugih benignih bolesti dojke.

Komplikacije

Ako vam je dijagnosticirana atipična hiperplazija dojke, imate povećan rizik od budućeg razvoja raka dojke. Osobe s atipičnom hiperplazijom imaju otprilike četiri puta veći rizik za karcinom dojke u poređenju s osobama bez ove dijagnoze, sličnim za atipičnu duktalnu i lobularnu hiperplaziju. Istraživanja među ženama s atipičnom hiperplazijom pokazuju da se rizik od raka dojke povećava s vremenom. Nakon 25 godina od dijagnoze, oko 30% žena s atipičnom hiperplazijom može razviti rak dojke. Drugim riječima, od svakih 100 žena s ovom dijagnozom, 30 će vjerovatno razviti rak dojke u roku od 25 godina, dok 70 neće.

Prevencija

Nije sasvim jasno može li se atipična hiperplazija dojke spriječiti. Mjere koje smanjuju rizik od raka dojke mogu, međutim, smanjiti i rizik od razvoja atipične hiperplazije.

Evo nekoliko preporuka za smanjenje rizika od raka dojke:

Razgovarajte o pregledima dojki

Konsultujte se sa svojim ljekarom ili zdravstvenim radnikom o tome kada započeti preglede za rak dojke. Razgovarajte o prednostima i mogućim rizicima pregleda kako biste zajedno donijeli odluku koja vrsta pregleda najbolje odgovara vašim potrebama.

Upoznajte se sa svojim dojkama kroz samopregled

Povremeni samopregled dojki može vam pomoći da bolje upoznate njihov izgled i strukturu. Ako primijetite bilo kakve promjene, kvržice ili nešto neuobičajeno, odmah se obratite ljekaru. Iako samopregled dojki ne sprječava nastanak raka dojke, može vam pomoći da bolje prepoznate moguće promjene.

Konzumirajte alkohol umjereno, ako ga uopšte konzumirate

Ako odlučite piti alkohol, ograničite se na najviše jedno piće dnevno. Ne postoji sigurna količina alkohola kada je riječ o prevenciji raka dojke, pa ukoliko ste posebno zabrinuti za rizik, možda ćete odlučiti potpuno izbjegavati alkohol.

Vježbajte većinu dana u sedmici

Nastojte da se bavite fizičkom aktivnošću najmanje 30 minuta većinu dana u sedmici. Ako niste bili aktivni neko vrijeme, posavjetujte se s ljekarom prije početka i postepeno povećavajte intenzitet vježbanja.

Ograničite hormonsku terapiju tokom menopauze

Hormonska terapija za ublažavanje simptoma menopauze može povećati rizik od raka dojke. Razgovarajte sa doktorom o prednostima i rizicima. Osobe s izraženim simptomima menopauze mogu smatrati da su rizici prihvatljivi zbog olakšanja simptoma. Kako biste smanjili rizik od raka dojke, koristite najnižu efikasnu dozu hormonske terapije, i to u najkraćem mogućem trajanju.

Održavajte zdravu tjelesnu težinu

Ako imate zdravu tjelesnu težinu, potrudite se da je održite. Ukoliko želite smršati, posavjetujte se sa ljekarom o sigurnim metodama za gubitak težine. Smanjite unos kalorija i postepeno povećavajte fizičku aktivnost.

Pročitajte više o sličnim korisnim temama na našem blogu.

Izvor: Mayo Clinic