Angiosarkom je rijedak tip tumora koji nastaje u ćelijama koje oblažu krvne i limfne sudove. U Sjedinjenim Američkim Državama, godišnje se dijagnostikuje kod otprilike jedne osobe na milion stanovnika.
Osobe koje su bile podvrgnute radioterapiji zbog karcinoma dojke mogu imati veći rizik od razvoja angiosarkoma dojke. Prema izvještaju objavljenom u časopisu JAMA Oncology 2019. godine, angiosarkom se kasnije razvije kod otprilike jedne od 1.000 osoba koje su bile izložene zračenju.
Iako je vjerovatnoća pojave angiosarkoma mala, važno je da pacijenti koji primaju radioterapiju budu upoznati s ovim potencijalnim rizikom, ističe dr. Michael Wagner, onkolog iz Dana-Farber Cancer Institute. Time se mogu na vrijeme obratiti ljekaru ako primijete simptome kao što su osip ili modrica na dojci koja ne nestaje.
Šta je angiosarkom dojke?
Angiosarkom dojke predstavlja izuzetno rijedak oblik tumora koji se razvija iz krvnih ili limfnih sudova unutar tkiva dojke. Zbog malog broja zabilježenih slučajeva, naučnici još uvijek rade na tome da utvrde najučinkovitije metode za sprečavanje njegovog širenja ili ponovne pojave.
Vrste angiosarkoma dojke
Angiosarkom dojke dijeli se na dvije osnovne vrste:
Primarni angiosarkom dojke
Ova vrsta se razvija kod osoba koje prethodno nisu imale dijagnozu karcinoma dojke. Kako navodi dr. Chirag Shah, stručnjak za radioterapiju iz Cleveland Clinic, uzroci i faktori rizika za primarni angiosarkom još uvijek nisu jasno definisani, uglavnom zbog njegove izuzetne rijetkosti.
Sekundarni angiosarkom dojke
Sekundarni angiosarkom, poznat i kao terapijski ili zračenjem inducirani oblik, javlja se kod osoba koje su ranije bile liječene od karcinoma dojke. Osim radioterapije, neka istraživanja ukazuju da faktori poput uklanjanja limfnih čvorova i hroničnog limfedema dojke ili ruke mogu dodatno povećati rizik za nastanak ove bolesti.
Simptomi angiosarkoma dojke
Prema istraživanju objavljenom 2019. godine u časopisu Translational Cancer Research, primarni angiosarkom dojke najčešće pogađa osobe u trećoj ili četvrtoj deceniji života, dok se sekundarni angiosarkom obično javlja znatno kasnije – najčešće sedam do deset godina nakon primljene radioterapije.
Simptomi primarnog angiosarkoma mogu uključivati:
-
zadebljanje kože dojke
-
prisustvo kvržice
-
promjene na koži dojke ili ruke, poput osipa ili modrica u tamnijoj nijansi
Kod sekundarnog angiosarkoma simptomi mogu biti:
-
oticanje dojke ili ruke
-
pojava kvržice
-
kožne promjene u vidu tamnih osipa ili modrica na dojci ili ruci
Korisno je pročitati i:
Kada kvržica nije samo obična kvržica?
Dr. Olutayo Sogunro, onkolog specijalizovan za hirurgiju dojke pri Johns Hopkins University, ističe da primarni angiosarkom često dovodi do stvaranja mase unutar dojke, dok se sekundarni može manifestovati kao viseća kožna tvorba, bubuljica ili promjena boje kože u ljubičastu ili plavičastu nijansu.
„Pacijenti se često najprije obrate dermatologu misleći da je riječ o kožnoj bolesti“, objašnjava dr. Sogunro, „što može dovesti do odlaganja dijagnoze jer se ne prepoznaje da simptomi mogu ukazivati na ozbiljniji problem.“
Dijagnostikovanje angiosarkoma dojke
Ukoliko primijetite kvržicu, promjenu na koži nalik bubuljici ili modricu na dojci koja ne prolazi, važno je odmah potražiti savjet ljekara. Ljekar će najvjerovatnije sprovesti fizički pregled, zatim preporučiti slikovne pretrage i biopsiju kako bi se otkrio uzrok tegoba.
I primarni i sekundarni angiosarkom dojke mogu se potvrditi biopsijom kože ili tkiva dojke, objašnjava dr. Chirag Shah. Vrsta biopsije zavisiće od prirode simptoma i tačne lokacije promjena na koži. Osim toga, slikovne metode se koriste kako bi se provjerilo da li se tumor proširio na druge dijelove tijela.
Prema riječima dr. Marilin Rosa, patologinje iz Moffitt Cancer Center, odabir slikovne dijagnostike zavisi od mjesta gdje se lezija nalazi i procjene rizika koju daje hirurg ili radiolog. Dr. Shah dodaje da su magnetna rezonanca (MRI) i mamografija često prvi izbor za pregled dojki, dok se PET i CT skenovi koriste za procjenu potencijalnog širenja bolesti nakon potvrde dijagnoze.
Liječenje angiosarkoma dojke
Zbog izuzetne rijetkosti angiosarkoma dojke, postoji vrlo ograničen broj kliničkih studija koje se bave ovom bolešću, ističe dr. Donald Lannin, bivši direktor Centra za dojku na Yale univerzitetu. To je uzrokovalo određene nesuglasice među stručnjacima u vezi s optimalnim terapijskim pristupom.
Kod obje vrste angiosarkoma dojke – primarnog i sekundarnog – dr. Chirag Shah objašnjava da se liječenje najčešće započinje kemoterapijom, zatim slijedi operacija, a potom radioterapija. Ipak, u slučajevima vrlo malih tumora, moguće je prvo izvršiti hirurško uklanjanje, a tek onda razmotriti kemoterapiju.
Za sekundarni angiosarkom dojke, dr. Olutayo Sogunro preporučuje da se najprije pristupi operaciji radi potpunog uklanjanja zahvaćenog tkiva. Većina stručnjaka smatra da je hirurški zahvat ključni korak u liječenju ove vrste angiosarkoma, dok je učinkovitost dodatnih terapija, poput kemoterapije, još uvijek predmet istraživanja.
Stručnjaci poput Wagnera, Shaha, Rose i Sogunroa savjetuju da se liječenje angiosarkoma dojke obavlja u centrima sa specifičnim iskustvom u upravljanju ovom rijetkom bolešću. Kako naglašava dr. Marilin Rosa, prednost takvih ustanova je multidisciplinarni tim specijalizovan za određenu regiju tijela i vrstu tumora, koji uključuje hirurga za dojku, radiologa, patologa i radioterapeuta.
Među renomiranim centrima za liječenje angiosarkoma dojke izdvajaju se Mayo Clinic Breast Clinic, MD Anderson Cancer Center i University of Florida, navodi dr. Shah.
Koliko je angiosarkom dojke ozbiljna bolest?
Ozbiljnost angiosarkoma dojke varira od slučaja do slučaja, jer svaki tumor ima svoje specifičnosti. Na prognozu i izglede za preživljavanje utiču brojni faktori, poput stadijuma u kojem je bolest otkrivena, stepena malignosti tumora (gradus), kao i opšte zdravstveno stanje i životne navike pacijenta. Prema nekim istraživanjima, osobe sa sekundarnim angiosarkomom imaju niže stope preživljavanja u odnosu na one sa primarnim oblikom bolesti. To se može djelimično objasniti činjenicom da se sekundarni angiosarkomi češće dijagnostikuju kod starijih osoba i da su ti tumori obično agresivniji.
Ne zaboravite pregledati ostale tekstove na našem blogu.
Izvor: MammaPrint.ba
