Rak dojke je drugi najčešći oblik karcinoma među ženama, iako se može pojaviti i kod muškaraca. Procjenjuje se da će jedna od osam žena tokom života dobiti ovu dijagnozu. Ipak, zahvaljujući modernijim metodama ranog otkrivanja i napretku u terapijama, izgledi za preživljavanje danas su vrlo dobri.
„U mnogim slučajevima rak dojke ima odličnu prognozu“, objašnjava dr. Daniela Stan, internistica iz Mayo Clinic specijalizovana za dijagnostiku dojke. Kada se bolest prepozna u ranoj fazi, dostupno je više mogućnosti liječenja, a šanse za uspješan ishod znatno su veće.
Osobe koje su prošle kroz liječenje raka dojke mogu se suočiti s dugotrajnim nuspojavama terapije, kao i psihološkim opterećenjem koje donosi sama dijagnoza. Učenje načina za ublažavanje tih posljedica može značajno doprinijeti boljoj kvaliteti života.
Ako ste se suočili s dijagnozom raka dojke, ovo su četiri smjernice koje vam mogu pomoći da unaprijedite život nakon završetka liječenja:
1. Upoznajte kratkoročne i dugoročne nuspojave svog liječenja
Liječenje raka dojke može uključivati operativni zahvat, terapiju zračenjem, kemoterapiju te, kod tumora koji imaju estrogenske receptore, hormonsku terapiju koja blokira estrogen. Razumijevanje mogućih nuspojava tretmana koji primate može vam pomoći da se bolje pripremite.
„Važno je da ljudi imaju jasnu sliku o tome šta ih očekuje — koje terapije slijede i u kojem vremenskom rasponu“, objašnjava dr. Stan. „Takođe je korisno znati koliko dugo bi fizičko ili psihičko zdravlje moglo biti pogođeno nakon završetka liječenja.“ Porazgovarajte sa svojim ljekarom o uobičajenom trajanju nuspojava i o metodama ili lijekovima koji mogu pomoći u ublažavanju simptoma.
Neki tipovi kemoterapije mogu utjecati na živčani sistem, što dovodi do periferne neuropatije. Oko 30–40 % oboljelih osjeti trnjenje, žarenje, slabost ili utrnulost u šakama i stopalima. „Kod pojedinih osoba neuropatija se povlači s vremenom, dok kod drugih može potrajati duže“, kaže dr. Stan. Važno je imati na umu da se neuropatija uzrokovana kemoterapijom može liječiti, pa je moguće ublažiti simptome.
Budući da većina malignih tumora dojke sadrži estrogenske receptore, terapija koja blokira estrogen često je dio liječenja. „Kod nekih osoba ne javljaju se nikakvi simptomi, dok drugi mogu osjetiti tegobe nalik menopauzi, kao što su valunzi, suhoća intimnog područja i bolovi u zglobovima.“
Nema razloga da nuspojave podnosite sami. Razgovarajte sa svojim ljekarom o tome koliko su vjerovatne i koje korake možete poduzeti da ih ublažite. U mnogim slučajevima lijekovi, fizikalna terapija, odgovarajuće vježbe i metode integrativne medicine mogu znatno smanjiti nelagodu.
2. Potražite emocionalnu podršku od prijatelja i porodice
Potrebe osoba koje su prošle liječenje raka dojke razlikuju se ovisno o tipu i stadiju bolesti, ali većini je zajednička potreba za trajnom emocionalnom podrškom. „Porodica i prijatelji igraju ključnu ulogu. Trudite se provoditi vrijeme s ljudima koji vam iskreno žele dobro“, ističe dr. Stan.
Nakon završetka terapije mnogi se preživjeli osjećaju kao da bi trebali odmah nastaviti normalno živjeti, kao da se ništa nije promijenilo. „Ali to je osjetljivo razdoblje i često se pojavi osjećaj usamljenosti“, napominje dr. Stan. I dalje se mogu suočavati s dugotrajnim nuspojavama ili emocionalnim stresom zbog dijagnoze, pa im je potrebna stalna podrška okoline.
Razgovor s drugim osobama koje su prošle iskustvo raka dojke može biti od velike pomoći. Zamolite svog ljekara da vas uputi u grupu za podršku ili da vas poveže s mentorom koji može odgovoriti na pitanja o životu nakon liječenja.
Emocionalne potrebe nisu iste za svakoga. Neki ljudi su povučeniji i ne žele detaljno dijeliti svoje iskustvo, pa je važno da porodica i prijatelji poštuju njihovu privatnost i ne očekuju da preuzmu ulogu „glasnika“ te teme, naglašava dr. Stan.
Osjećaji tuge i brige vrlo su česti. Ako vam je teško nositi se sa stresom, razgovor s psihologom može biti od velike koristi. „Povezivanje s psihologom putem ljekara primarne zaštite ili lokalnih službi može biti izuzetno važno“, navodi dr. Stan. Ako se simptomi depresije ili anksioznosti zadrže duže vrijeme, psihijatar može procijeniti trebaju li lijekovi pomoći u njihovom ublažavanju.
3. Informišite se o riziku povratka bolesti i načinima ranog otkrivanja
„Strah od povratka bolesti jedna je od najčešćih briga,“ kaže dr. Stan. „Zato je ključno da pacijenti dobiju jasne informacije o svom riziku i o tome šta sami mogu poduzeti.“
Iako je vjerovatnost recidiva generalno niska, njegovo rano otkrivanje značajno poboljšava ishod. „Važno je tačno znati koje znakove treba pratiti“, naglašava dr. Stan.
Tumori koji su estrogenski pozitivni češće se vraćaju u kostima. Ako primijetite bol u kostima koji ne prolazi nekoliko sedmica, važno je javiti se ljekaru. Estrogenski negativni tumori su rjeđi, ali se češće mogu proširiti na jetru, pluća ili mozak. Simptomi poput bola u gornjem desnom dijelu abdomena, bola u grudima, kašlja ili glavobolje trebaju biti prijavljeni ljekaru.
Kada je riječ o kontrolama nakon završetka liječenja, Mayo Clinic preporučuje klinički pregled dojki svakih šest mjeseci tokom prvih pet godina. Uz to, potrebno je obaviti godišnju mamografiju, osim u slučaju da su dojke uklonjene. Ako ste imali rekonstrukciju uz ugradnju implantata, preporučuje se MRI dojki svake tri do četiri godine, počevši oko tri godine nakon operacije.
Mnogi preživjeli pitaju trebaju li dodatne pretrage poput PET CT-a ili posebnih krvnih testova, no dr. Stan naglašava da takvi pregledi ne povećavaju stopu preživljavanja. „Dodatni testovi samo povećavaju stres i broj nepotrebnih biopsija, bez stvarne koristi“, objašnjava dr. Stan. „Zato je važno da pacijenti budu dobro informisani i da se osjećaju osnaženo.“
4. Stavite svoje zdravlje i dobrobit na prvo mjesto
Uravnotečen životni stil ima veliku ulogu u kvaliteti života nakon raka dojke. „Redovno vježbajte, osigurajte dovoljno sna i birajte nutritivno kvalitetnu hranu — to nije posebna dijeta, već zdrava logika“, ističe dr. Stan. Preporučuje se ograničiti prerađenu hranu, crveno meso i alkohol.
„Redovita fizička aktivnost je najvažnija“, naglašava dr. Stan. „To mi je posebno značajno.“ Istraživanja pokazuju da tjelovježba ne samo da poboljšava kvalitetu života, nego i smanjuje vjerovatnoću ponovnog pojavljivanja raka.
Stres može imati utjecaj i na rizik povratka bolesti. „Preporučujem da svakoga dana odvojite barem sat vremena samo za sebe — bilo da je riječ o jogi, meditaciji ili šetnji prirodom — kako biste smanjili nivo stresa“, savjetuje dr. Stan. Smanjenje stresa doprinosi boljem općem zdravlju i potencijalno može umanjiti rizik od recidiva.
„Ovo je trenutak da prepoznate važnost brige o sebi i da unaprijedite svoj način života“, dodaje dr. Stan. „Isprobajte nešto novo što ste oduvijek željeli. Stavite vlastite potrebe na prvo mjesto. Uravnotežen životni stil zaista čini veliku razliku.“
Preporučujemo da pročitate i ostale tekstove na našem blogu.
Izvor: MammaPrint.ba
